Strategije hranjenja u šaržnom postupku s dohranom: kako brzina dohrane određuje gustoću stanica i prinos topivog proizvoda
Fermentacija visoke gustoće stanica znači uzgoj kulture do koncentracije biomase daleko iznad one koju može podržati jednostavna šarža medija, i to postupnim dodavanjem izvora ugljika umjesto odjednom. Tehnika se naziva šaržni postupak s dohranom: medij za dohranu dozira se u posudu tijekom procesa prema potrošnji hranjivih tvari od strane stanica, što mijenja način na koji stanice rastu te može povećati i prinos i kvalitetu rekombinantnog proteina koji proizvode [6].
To je važno jer je volumetrijski prinos — grami proizvoda po litri podloge — umnožak dviju veličina koje se ne kreću usporedno: koliko biomase ima u spremniku i koliko proizvoda stvara svaka stanica. Izlučivanje heterolognog proteina ovisi i o koncentraciji biomase i o specifičnoj brzini izlučivanja proizvoda, a ta brzina izlučivanja sama po sebi nije konstantna kada se mijenja specifična brzina rasta [4]. Dohrana je poluga koja istodobno određuje oboje.
Dohrana koja ograničava rast, a ne ona koja ga maksimizira
Najčešća izvedba jest dohrana ograničena ugljikom: glukoza se dovodi dovoljno sporo da je stanicama stalno nedostaje, pa brzinu rasta određuje brzina dohrane, a ne najveći kapacitet stanica. U sustavu tresene kulture E. coli izgrađenom oko enzimskog oslobađanja glukoze, proces se odvijao u tri koraka: kontrolirani rast šaržnim postupkom s dohranom ograničenom glukozom do OD600 od približno 10, zatim dodavanje poticatelja rasta zajedno s induktorom, čime se postiže učinkovita sinteza proteina tijekom 3 do 6 sati, a potom razdoblje sporog rasta od 16 do 21 sata tijekom kojega se rekombinantni protein polako sintetizirao i smatao [1]. Postignute su gustoće stanica koje odgovaraju 10 do 15 g l⁻¹ suhe tvari stanica, a volumetrijski prinosi topivog rekombinantnog proteina bili su obično više od 10 puta veći nego u standardnim kulturama u LB, Terrific Broth ili mineralnom solnom mediju [1]. Autori poboljšanje pripisuju dobro kontroliranom fiziološkom stanju koje se održavalo tijekom cijelog procesa [1].
Stavku o kvaliteti u tom radu vrijedi odvojiti od stavke o prinosu. Najviše se poboljšao udio topivog — ispravno smotanog — proteina u požetim stanicama [1]. Spora, kontrolirana dohrana ne izgrađuje samo biomasu; ona mijenja omjer smotanog i pogrešno smotanog proizvoda s kojim se morate nositi u daljnjoj obradi.
Šaržni postupak s dohranom ograničenom glukozom moguće je i povećati u mjerilu. Četiri proteina s disulfidnim vezama proizvedena su u bioreaktorima s miješalicom uz soj E. coli s netaknutim citoplazmatskim reducirajućim putovima, koji je suizražavao sulfhidril-oksidazu i izomerazu disulfidnih veza, u fermentacijama s dohranom glukozom na kemijski definiranim minimalnim medijima [5]. Bez optimizacije procesa, pročišćeni fragment ljudskog jednolančanog protutijela IgA 1 dosegnuo je 139 mg/L, a kokošji avidin 71 mg/L, dok su pročišćeni prinosi ljudskog hormona rasta 1 i interleukina 6 iznosili oko 1 g/L [5].
Oblik profila dohrane
Jedna je skupina iterativno modelirala nakupljanje proizvoda u programu za proračunske tablice te je pomoću optimizatora tražila vremenski tijek dohrane koji maksimizira volumetrijsku produktivnost [4]. Optimalna faza dohrane koju su pronašli sastojala se od eksponencijalne dohrane pri najvećoj specifičnoj brzini rasta, nakon koje slijedi faza s linearno rastućom brzinom dohrane i posljedično postojano opadajućom specifičnom brzinom rasta [4]. Eksperimentalna provjera u dvjema neovisnim kulturama s dohranom dobro se podudarala s optimiziranim podacima modela i dala je 2,2 puta veću volumetrijsku produktivnost [4].
Taj je rezultat koristan obrazac za prijenos u razvoj procesa: rasti brzo dok je izgradnja biomase jeftina, a zatim namjerno dopustiti pad brzine rasta uz nastavak proizvodnje u stanicama. Pristup modeliranja prihvaća i dodatna biološka i tehnološka ograničenja, odnosno različite funkcije za specifičnu produktivnost i prinos biomase, kao dodatne ulazne podatke [4].
Temperatura kao dio strategije dohrane
Brzina dohrane nije jedina varijabla u rukama operatera tijekom faze dohrane. Tehnika šaržnog postupka s dohranom ograničenom temperaturom za soj Pichia pastoris Mut+ uspoređena je s tradicionalnim postupkom s dohranom ograničenom metanolom za izlučeni rekombinantni fuzijski protein [2]. Proces ograničen metanolom dao je oko 1 g L⁻¹, ali je proizvod bio znatno razgrađen proteazom [2]. U postupku ograničenom temperaturom prinos je porastao na 2 g L⁻¹ proizvoda pune duljine, bez uočene proteolitičke razgradnje [2].
Protočna citometrija objasnila je dio razlike. U procesu ograničenom metanolom udio mrtvih stanica brzo je rastao tijekom početne faze dohrane metanolom, dosegnuvši oko 12 % nakon otprilike 40 do 70 sati dohrane metanolom [2]. U procesu ograničenom temperaturom stopa odumiranja stanica bila je niska i konstantna te je dosegnula 4 % mrtvih stanica nakon otprilike 150 sati dohrane metanolom, što je bilo povezano s nižom aktivnošću proteaza u supernatantu kulture [2]. Specifična aktivnost alkohol-oksidaze u procesu ograničenom temperaturom bila je 3,5 puta viša [2]. Autori predlažu tri mehanizma koji tome pridonose: smanjenu proteolizu zbog niže temperature, smanjenu proteolizu zbog toga što je manje stanica lizirano i otpustilo proteazu te veću brzinu sinteze zbog veće aktivnosti alkohol-oksidaze [2].
Zasebno istraživanje na P. pastoris, na soju Δoch1 koji izražava biljnu peroksidazu, ispitalo je temperaturu, pH i otopljeni kisik zajedno u odnosu na fiziologiju stanica, morfologiju, lizu, produktivnost i čistoću proizvoda [7]. Uzgoj na 30 °C dao je nisko specifično preuzimanje metanola tijekom prilagodbe i rizik od nakupljanja metanola tijekom procesa, dok je 20 °C bilo vrlo povoljno i za produktivnost i za čistoću proizvoda [7]. Stvaranje nakupina stanica u tom soju bilo je funkcija izvora ugljika, a ne parametara procesa, i išlo je zajedno s lizom stanica [7].
Izvan mikrobnih domaćina
Ista logika vrijedi u sustavima sisavaca i algi. Kultura s dohranom obično se upotrebljava za proizvodnju rekombinantnih proteina u CHO stanicama, gdje medij za dohranu koji sadrži više sastojaka utječe na značajke rasta stanica i može poboljšati i prinos i kvalitetu proteina [6]. Heterotrofne mikroalge dosegnule su gustoće stanica veće od 100 g l⁻¹ suhe tvari stanica s vrstama Chlorella , Crypthecodinium i Galdieria, kontroliranjem dodavanja organskih izvora ugljika i energije u načinu rada s dohranom, u jeftinom, dobro definiranom mineralnom mediju koji se obično nadopunjuje glukozom [3].
Što može poći po zlu i što treba pitati
Nekoliko ovih istraživanja pokazuje da je faza dohrane ujedno i trenutak kada se proizvod gubi. U procesu s genetički preoblikovanom E. coli za geraniol, 81,4 % hlapljivog proizvoda izgubljeno je tijekom prvih 5 sati fermentacije u sustavu bez otapala, a većina ostatka biotransformirana je u domaćinu u geranil-acetat; dodavanje izopropil-miristata radi stvaranja dvofaznog vodeno-organskog sustava spriječilo je isparavanje, a u kontroliranim uvjetima fermentacije proizvodnja je dosegnula 2,0 g/L [8]. Pouka je općenita: poboljšani profil dohrane malo vrijedi ako se proizvod u spremniku istodobno troši, mijenja ili razgrađuje.
Za proizvođača koji procjenjuje proces ili partnera za prijenos procesa, pitanja proizlaze izravno iz dokaza. Što ograničava rast tijekom dohrane — ugljik, temperatura ili oboje, i je li taj izbor opravdan podacima o lizi stanica i cjelovitosti proizvoda, a ne samo titrom [2][7]? Je li profil dohrane nepromjenjiv recept ili je optimiran prema modelu specifične produktivnosti u odnosu na specifičnu brzinu rasta [4]? Odnosi li se prijavljeni prinos na topivi, pročišćeni proizvod ili na ukupni izraženi protein, s obzirom na to da se to dvoje može oštro razilaziti [1][5]? I radi li se proces na kemijski definiranom minimalnom mediju, koji bilancu ugljika i dušika čini eksplicitnom i prenosivom [5]? Veći volumetrijski prinosi ujedno smanjuju potreban volumen kulture, što smanjuje vrijeme i trud uložen u daljnju obradu [1]. U većem mjerilu učinkoviti i ekonomski izvedivi velikoserijski bioprocesi ostaju teži dio posla čak i ondje gdje su temeljna znanja dostupna [3].
Literatura
- Krause M, Ukkonen K, Haataja T, Ruottinen M, Glumoff T, Neubauer A, Neubauer P, Vasala A. A novel fed-batch based cultivation method provides high cell-density and improves yield of soluble recombinant proteins in shaken cultures — Microbial cell factories, 2010-02-19.
- Jahic M, Wallberg F, Bollok M, Garcia P, Enfors SO. Temperature limited fed-batch technique for control of proteolysis in Pichia pastoris bioreactor cultures — Microbial cell factories, 2003-06-18.
- Bumbak F, Cook S, Zachleder V, Hauser S, Kovar K. Best practices in heterotrophic high-cell-density microalgal processes: achievements, potential and possible limitations — Applied microbiology and biotechnology, 2011-05-13.
- Maurer M, Kühleitner M, Gasser B, Mattanovich D. Versatile modeling and optimization of fed batch processes for the production of secreted heterologous proteins with Pichia pastoris — Microbial cell factories, 2006-12-11.
- Gąciarz A, Khatri NK, Velez-Suberbie ML, Saaranen MJ, Uchida Y, Keshavarz-Moore E, Ruddock LW. Efficient soluble expression of disulfide bonded proteins in the cytoplasm of Escherichia coli in fed-batch fermentations on chemically defined minimal media — Microbial cell factories, 2017-06-15.
- Xu WJ, Lin Y, Mi CL, Pang JY, Wang TY. Progress in fed-batch culture for recombinant protein production in CHO cells — Applied microbiology and biotechnology, 2023-01-17.
- Gmeiner C, Saadati A, Maresch D, Krasteva S, Frank M, Altmann F, Herwig C, Spadiut O. Development of a fed-batch process for a recombinant Pichia pastoris Δoch1 strain expressing a plant peroxidase — Microbial cell factories, 2015-01-08.
- Liu W, Xu X, Zhang R, Cheng T, Cao Y, Li X, Guo J, Liu H, Xian M. Engineering Escherichia coli for high-yield geraniol production with biotransformation of geranyl acetate to geraniol under fed-batch culture — Biotechnology for biofuels, 2016-03-11.

