Inkluzijska tijela i ponovno smatanje: kako netopljivi protein dovesti u pravi oblik
Taj je korak važan jer o njemu ovisi sve što slijedi. Inkluzijska tijela opisuju se kao ključni međuprodukti u proizvodnji proteina, a njihova kvaliteta utječe i na prinos ponovnog smatanja i na daljnji rad na pročišćavanju koji slijedi [8]. Loše inkluzijsko tijelo nije zastoj koji se kasnije može riješiti kromatografijom.
Što je inkluzijsko tijelo zapravo
Starija slika o mrtvoj grudi denaturiranog proteina je revidirana. Funkcionalna i strukturna istraživanja pokazala su da inkluzijska tijela nisu slijepe ulice agregacije, nego da unutar stanice prolaze kroz dinamične promjene, uključujući agregaciju, ponovno uspostavljanje funkcije proteina i proteolizu [8]. Uglavnom sadrže samo manje nečistoće i razmjerno su homogena [8]. Rad na konformaciji agregiranih proteina i na biologiji inkluzijskih tijela u rekombinantnim bakterijama donio je spoznaje o smatanju i kvaliteti proteina, a pokazao je i da topljive rekombinantne proteinske vrste nose vlastitu, neočekivanu funkcionalnu i strukturnu složenost [7].
Za put izolacije presudno je to što molekule proteina unutar agregata inkluzijskih tijela imaju strukturu blisku nativnoj [1]. To jedno zapažanje temelj je blagog pristupa solubilizaciji opisanog u nastavku.
Agregati se razlikuju od proteina do proteina
Inkluzijska tijela nisu međusobno zamjenjiva. Istraživanje u kojem su rekombinantni ljudski hormon rasta (hGH) i asparaginaza izraženi kao inkluzijska tijela u E. coli te je praćena kinetika nastanka agregata utvrdilo je izrazito različito ponašanje tih dvaju proteina [3]. Inkluzijska tijela asparaginaze bila su manja — oko 200 nm — a veličina agregata nije rasla s vremenom indukcije [3]. Inkluzijska tijela hGH-a nukleirala su i rasla slijedno, bila su kinetički stabilna i rasla su s 200 na 800 nm kako je indukcija odmicala [3].
Te su se fizikalne razlike izravno odrazile na to koliko je materijal bilo teško otvoriti. Inkluzijska tijela hGH-a pokazala su veću otpornost na denaturanse i na razgradnju proteinazom K od onih asparaginaze [3]. Inkluzijska tijela asparaginaze potpuno su solubilizirana pri 2–3 M urei i mogla su se ponovno smotati u aktivan protein; inkluzijska tijela hGH-a zahtijevala su 7 M ureu za potpunu solubilizaciju [3]. Oba su vezala boje specifične za amiloid, a vezanje je bilo izraženije kod hGH-a unatoč njegovu niskom udjelu β-ploča [3]. Raspored molekula proteina na površini i u jezgri inkluzijskih tijela bio je sličan [3]. Kod hGH-a su hidrofobne interakcije između djelomično smotanih amfifilnih i hidrofobnih alfa-zavojnica prepoznate kao jedna od glavnih odrednica nastanka inkluzijskih tijela [3]. Izvedeni zaključak je općenit: ponašanje molekula proteina pri agregaciji određuje narav i svojstva inkluzijskih tijela [3].
Praktično tumačenje jest da je potrebna koncentracija denaturansa svojstvo konkretnog proizvoda i njegova puta agregacije, a ne standardni recept koji se prenosi s molekule na molekulu.
Fragmenti koagregiraju s proizvodom pune duljine
Inkluzijska tijela mogu nositi skraćeni proizvod. Dvodimenzionalna elektroforeza na poliakrilamidnom gelu inkluzijskih tijela alfa-glukozidaze iz Saccharomyces cerevisiae, prekomjerno proizvedene u E. coli, pokazala je veliku količinu od najmanje 12 različitih glavnih fragmenata proizvoda [8]. Masenom spektrometrijom MALDI-ToF utvrđeno je da oni sadrže ili N- ili C-kraj proteina, što upućuje na to da su inkluzijska tijela barem djelomično nastala proteolitičkim djelovanjem [8].
Upečatljivo je koliko se taj obrazac pokazao tvrdokornim. Isključivanje glavnih proteaza ClpP, Lon, OmpT i FtsH nije promijenilo obrazac fragmenata ni sastav inkluzijskih tijela [8]. Na kvalitetu inkluzijskih tijela nisu utjecali ni vrijeme uzorkovanja, ni medij za uzgoj (kompleksni ili s mineralnim solima), ni proizvodna strategija (tresilica ili fermentacija s dohranom), ni jačina promotora (T5-lac ili T7), ni pozadina soja (K-12 ili BL21), ni dodatak inhibitora proteaza tijekom pripreme inkluzijskih tijela [8]. Autori su zaključili da se alfa-glukozidaza fragmentira prije agregacije — a ne djelovanjem uobičajenih glavnih proteaza na inkluzijska tijela niti tijekom naknadne pripreme — te da fragmenti koagregiraju s proizvodom pune duljine tijekom nastanka inkluzijskih tijela [8].
Za procesnog inženjera to je upozorenje gdje treba tražiti. Ako se skraćene vrste pojave u ponovno smotanom skupu, uzvodne procesne poluge ih možda neće pomaknuti, pa teret uklanjanja pada na pročišćavanje.
Izolacija: čisto izdvajanje agregata
Postojeći protokoli za izolaciju inkluzijskih tijela iz E. coli obično izdvoje između 95 % i 99 % proteina, no u praksi to i dalje može ostaviti opsežnu kontaminaciju bakterijskim stanicama [6]. Primjenom prikladne kombinacije kemijskog i mehaničkog razaranja stanica jedna je skupina uspostavila postupak kojim su izdvojena inkluzijska tijela bez mjerljive kontaminacije živim stanicama — ispod 10⁻¹ cfu/ml — uz očuvanje čestične organizacije agregata u pogledu veličine i značajki smatanja proteina [6]. Za rad na izolaciji važno je to da strategija razaranja utječe ne samo na čistoću nego i na to hoće li struktura agregata ostati netaknuta.
Solubilizacija i ponovno smatanje
Dobivanje bioaktivnog proteina iz inkluzijskih tijela radno je zahtjevno, a prinosi rekombinantnog proteina često su niski [1]. Pregledni rad u tom području usmjeren je na optimiranje pojedinačnih koraka — osobito solubilizacije inkluzijskih tijela i ponovnog smatanja solubiliziranog proteina [1]. Blage metode solubilizacije počivaju na spoznaji da protein u agregatu već ima strukturu blisku nativnoj: te metode otapaju agregat uz očuvanje te strukture, a naknadno ponovno smatanje i pročišćavanje daju visok povrat bioaktivnog proteina [1].
Drugi pristup postigao je visoku učinkovitost promjenom redoslijeda operacija, a ne reagensa. Metoda „dvostupanjske denaturacije i ponovnog smatanja” (2DR) koristi dva koraka denaturacije i jedan korak ponovnog smatanja [5]. Njezini su autori metodu najprije usporedili s uobičajenim postupkom s jednom denaturacijom i jednim ponovnim smatanjem na tri proteina s različitim svojstvima smatanja te su utvrdili da su ponovno smotani proteini aktivni u in vitro ispitivanjima i u biološkom testu [5]. Zatim su metodu primijenili na 88 proteina ljudskog i drugog podrijetla, izraženih kao inkluzijska tijela: oko 76 % ih je ponovno smotano, uz prosječni prinos topljivog proteina veći od 75 % [5]. Metoda se opisuje kao jednostavna, vrlo učinkovita i općenito primjenjiva i za istraživačke i za industrijske svrhe [5].
Izbjegavanje agregata od samog početka
Nastanak inkluzijskih tijela čest je prepreka proizvodnji topljivog, funkcionalnog rekombinantnog proteina, a postoji više strategija za njegovo sprječavanje: prilagodba uvjeta rasta, inženjerstvo soja domaćina, izmjena ekspresijskog vektora i modifikacija samog proteina [2]. Mehanizmi koji vode do nastanka inkluzijskih tijela nisu potpuno razjašnjeni, premda su se empirijski podaci koristili za pokušaje predviđanja sklonosti pojedinih proteina agregaciji [4]. Inkluzijska tijela imaju i vlastite moguće prednosti [2], a budući da su potpuno biokompatibilna, opisana su kao nanočestični inertni materijali [6].
Što iz toga zaključiti
Tri stvari vrijede kada birate ili provjeravate proces. Prvo, pitajte kakvo je inkluzijsko tijelo za Vašu konkretnu molekulu — veličina, rast s vremenom indukcije, otpornost na denaturanse — jer upravo ta svojstva, a ne općeniti protokol, određuju uvjet solubilizacije [3]. Drugo, pitajte je li solubilizacija oštrija nego što mora biti: ako je struktura bliska nativnoj već prisutna u agregatu, blagi je uvjet može očuvati i podići povrat pri ponovnom smatanju [1]. Dobavljač koji zasebno može opisati agregat, metodu razaranja i uvjet solubilizacije opisuje proces koji ima pod kontrolom.
Literatura
- Singh A, Upadhyay V, Upadhyay AK, Singh SM, Panda AK. Protein recovery from inclusion bodies of Escherichia coli using mild solubilization process — Microbial cell factories, 2015-03-25.
- Bhatwa A, Wang W, Hassan YI, Abraham N, Li XZ, Zhou T. Challenges Associated With the Formation of Recombinant Protein Inclusion Bodies in Escherichia coli and Strategies to Address Them for Industrial Applications — Frontiers in bioengineering and biotechnology, 2021-02-10.
- Upadhyay AK, Murmu A, Singh A, Panda AK. Kinetics of inclusion body formation and its correlation with the characteristics of protein aggregates in Escherichia coli — PloS one, 2012-03-29.
- Ramón A, Señorale-Pose M, Marín M. Inclusion bodies: not that bad… — Frontiers in microbiology, 2014-02-14.
- Yang Z, Zhang L, Zhang Y, Zhang T, Feng Y, Lu X, Lan W, Wang J, Wu H, Cao C, Wang X. Highly efficient production of soluble proteins from insoluble inclusion bodies by a two-step-denaturing and refolding method — PloS one, 2011-07-29.
- Rodríguez-Carmona E, Cano-Garrido O, Seras-Franzoso J, Villaverde A, García-Fruitós E. Isolation of cell-free bacterial inclusion bodies — Microbial cell factories, 2010-09-17.
- Martínez-Alonso M, González-Montalbán N, García-Fruitós E, Villaverde A. Learning about protein solubility from bacterial inclusion bodies — Microbial cell factories, 2009-01-08.
- Jürgen B, Breitenstein A, Urlacher V, Büttner K, Lin H, Hecker M, Schweder T, Neubauer P. Quality control of inclusion bodies in Escherichia coli — Microbial cell factories, 2010-05-28.

